Arhimedovi smrtonosni zraci |
Prema predanju, kada su Rimnjani napali Sirakuzu, oko 214. pre nove ere,
grcki naucnik Arhimed toboze je spasao grad zapalivsi rimsku flotu pomocu
suncevih zraka. To je izazvao usmerivsi zrake ka brodovima neprijatelja
pomocu ogledala postavljenih na obali. Pretpostavlja se da je veliki broj
vojnika istovremeno odbio sunceve zrake ka svakom brodu ponaosob, usled
cega su se brodovi jedan za drugim, zapalili.
Dali je takav podvig bio moguc s obzirom na to da Arhimed nije mogao da
ima izuzetno velika ogledala? Da li mozete da procenite koliko je ogledala
od recimo jednog kvadraktnog metra, potrebno da bi se za manje od jednog
minuta zapalilo suvo drvo, na razdaljini od 100 metara? Da li je potrebno
da ogledala budu zakrivljena ili ravna, ako se udaljenost mete menja?
Ukoliko su ravna, koje je velicine suncev lik na drvetu? Najzad, da li je
Arhimed zaista mogao da unisti rimsku flotu na opisan nacin?
Odgovor:
Arhimedov podvig rekonstruisao je jedan grcki inzenjer 1973. godine. Vojnici
koji su u tome ucestvovali drzali su 70 ravnih ogledala (svako je bilo 1,5x1m)
pomocu kojih su fokusirali sunceve zrake na camac oko 600M udaljeni od obale.
Kada su ogledala najzad bila odgovarajuce usmerena, camac je nakon nekoliko
sekundi poceo da gori i ubrzo bio sasvim obuhvacen plamenom. Artur Klark je
nezavisno od drugih iskoristio ovu ideju u jednoj od svojih kratkih
naucnofantasticnih prica ("Suncani udar"). Gledaoci na jednoj fudbalskoj
utakmici dobili su napoklon po jedan program uglacan i sjajan. Kada je sudija
dosudio penal u korist gostujuceg tima domaci gledaoci su ga u znak protesta
zapalili, usmerivsi na njega pomocu programa Suncevu svetlost.
|
|